Nenad Koljaja: Dosta je bilo pljačke građana i utjecaja pete kolone koja zataškava istragu o mogućem pranju novca i kriminalu (video) | Hazud.hr

Nenad Koljaja: Dosta je bilo pljačke građana i utjecaja pete kolone koja zataškava istragu o mogućem pranju novca i kriminalu (video) | Hazud.hr:

Nenad Koljaja: Dosta je bilo pljačke građana i utjecaja pete kolone koja zataškava istragu o mogućem pranju novca i kriminalu (video)

OBJAVIO: REDAKCIJA | DATUM OBJAVE: 14/08/2016 | LEAVE A RESPONSE

Ovdje su pitanja na koja hrvatska javnost i oštećenici austrijskih zadruga još nemaju odgovore, hoće li ih Michael Spitzer dati?

U javnosti je puno priče, malo konkretnih saznanja o poslovanju austrijskih zadruga na hrvatskom teritoriju. Ovo iznimno važno pitanje  nekoliko puta je bilo postavljeno i kao zastupničko pitanje  u Saboru RH, zatražena je i odgoda ovrha dok Državno odvjetništvo ne donese odluke i dok institucije ne reagiraju.  Saborski zastupnici Damir Kajin, Miro Bulj, Josip Borić intenzivno su podsjećali na hitnost rješavanja ovog pitanja.   Od  Sabora je  zatraženo  da Sabor i Ministarstvo pravosuđa žurno pronađu rješenje za oštećene građane. Do danas to pitanje nije riješeno.  Tko je to u Hrvatskoj jači od Zakona i Ustava RH?

Izlaganje Josipa Borića 

https://www.youtube.com/watch?v=TWsVpIjQ6J4

S jedne strane pravna struka i oštećenici koji na temelju hrvatskih zakona i Ustava RH tvrde da te zadruge nisu imale potrebna ovlaštenja za poslovanje na području Republike Hrvatske, ali i da su kršile zakon Republike Austrije, i s druge strane, predstavnici austrijskih zadruga odnosno Raiffaisenlandesbank Austrija, njihova PR agencija i koordinator Michael Spitzer koji  tvrde da je njihovo poslovanje zakonito i profesionalno.

Oštećenici RB zadruga više su puta u svojim Priopćenjima jasno obrazložili iz kojih razloga smatraju da su žrtve nezakonitosti koje su nad njima provedene, a radi čega su i ostali bez svoje imovine.

S druge strane, PR agencija Manjgura  i koordinator Michael Spitzer tvrde da je poslovanje Raiffaisenbank zadruga, odnosno Raiffaisenlandesbank uredno i zakonito te da ih oštećenici kleveću.

Kako bi se otklonile neke nepoznanice u njihovom poslovanju, koje i inače, prema zakonu mora biti javno i transparentno, molimo koordinatora Michaela Spitzera da  hrvatskoj javnosti dao odgovore na slijedeća pitanja: 

1. Kako su regionalne austrijske zadruge uopće uspjele na hrvatsko područje, i započeti  kreditiranje Hrvata obzirom da prema registraciji i Zakonima Republike Austrije  smiju  se reklamirati samo u svojim prostorijama?

2. Svi korisnici kredita kažu da su kredit ugovarali putem posrednika. Postoje i ugovori u kojima je navedena posrednička provizija. Jesu li posrednici bili na platnoj listi kao zaposlenici zadruga?

3. Po kojoj osnovi je jednom  od dužnika po ugovoru o kreditu, umjesto kredita – isplaćena plaća u iznosu od 60.000 eur-a?

4. Obzirom da su  43 pravne osobe koje su kreditirale hrvatske građane po pravnom obliku  zadruge registrirane u Austriji,  jesu li one prema austrijskom zakonu smjele financirati samo svoje zadrugare u krugu svojeg okruga, ili im je zakon omogućio financiranje i izvan Republike Austrije?

5. Kako su banke (zadruge) sa samo 7,43 eura temeljnog kapitala uspjele osigurati tako velike iznosa novca od čak 280.000.000,00 eura – koliko tvrdite da ste ukupno plasirali na područje RH? Koji je izvor tog novca?

6. Jeste li prijavljivali svoj rad na području Hrvatske Hrvatskoj narodnoj banci?

7. Iz kojeg razloga  austrijske zadruge/banke nisu egistrirali podružnicu za financijsko poslovanje  u Hrvatskoj i ishodili potrebne dozvole potrebne za obavljanje poslova kreditiranja?

8. Kako obrazlažete činjenicu da dio dužnika uopće nije imao putovnicu u vrijeme sklapanja kredita, a vi tvrdite da su sklopili ugovore o kreditu u Austriji?

9. Kako obrazlažete činjenicu da je najveći broj dužnika ugovore o kreditu ovjerio kod javnog bilježnika u Hrvatskoj, a da pri ovjeri nije bila prisutna ovlaštena osoba austrijske zadruge/banke?  Uz to, u ugovorima o kreditu nije naznačeno da vašu stranu zastupa punomoćnik??

10.. Kako su dužnici sa minimalnim plaćama uspjeli imati zadovoljavajući bonitet za dobivanje tako visokih iznosa kredita? Tim više što su neki od njih bili i nezaposleni, ili zaposleni na određeno vrijeme?

11. Jeste li prijavljivali prijenos novca preko granice, koji je isplaćen vašim dužnicima u Hrvatskoj. U nekoliko ugovora stoji označena i naplata “prijenos novca preko granice”, kako je to moguće, kad zakon propisuje isključivo bankovne transfere? Znači li to da su novac preko granice prenosili vaši djelatnici?

12. Biste li na području Republike Austrije prihvatili kao valjan ugovor sklopljen s Hrvatom,  koji nije ovjeren? Austrijski zakon možda propisuje da se ugovori ne ovjeravaju, ali Zakon o legalizaciji međunarodnih isprava propisuje, ako su Ugovori sklopljeni u Austriji, zašto nemaju propisanu nadovjeru Apostille?

13. Kako ste, i s kojom nakanom, kao strana pravna osoba, zatražili OIB u Republici Hrvatskoj?

14.. Jesu li ugovori o kreditu prijavljeni Austrijskoj narodnoj banci?

15. Kako u svojim poslovnim knjigama knjižite potraživanja od Hrvata i jesu li knjigovodstveno prikazani svi krediti?  Jeste li u mogućnosti takvo knjiženje, kao dokaze,  dostaviti sudovima pred kojima se vode parnice?

16. Je li uobičajeno poslovanje vaše zadruge/banke da vaši djelatnici naplaćuju u gotovini rate kredita i kamate (u ovom slučaju naplata se vrši na području Hrvatske) , i da novac nose u koferima natrag u Austriju, pretpostavljamo u vašu poslovnicu u Austriji?

17. Kako su odvjetnici/posrednici uplaćivali rate na vaše račune, koje su njima plaćali dužnici? Je li to plaćanje vršeno preko deviznog računa vaše zadruge/banke?

18. Predstavljate se kao glavni koordinator austrijskih zadruga. Koji je vaš opis poslova na području Hrvatske, i iz kojeg razloga ste imenovani za koordinatora za područje Republike Hrvatske?

19. Jesu li direktori i zaposlenici zadruga plaćeni za izlazak na teren u Hrvatsku, i “procjenu nekretnina”, je li gdje u poslovnim knjigama evidentiran njihov rad na području RH – pregled nekretnina?

Nada Landeka/ HAZUD/Oštećenici RB zadruga, Posojilnica bank i ZVEZA bank

FINA zaprimila samo 570 zahtjeva za osobni bankrot, od toga su 182 odbijena kao neuspjela?! | Hazud.hr

FINA zaprimila samo 570 zahtjeva za osobni bankrot, od toga su 182 odbijena kao neuspjela?! | Hazud.hr:

FINA zaprimila samo 570 zahtjeva za osobni bankrot, od toga su 182 odbijena kao neuspjela?!

OBJAVIO: NADA LANDEKA | DATUM OBJAVE: 10/08/2016 | LEAVE A RESPONSE

Od početka ove godine, kada je zakonom omogućen osobni bankrot, Financijska agencija (Fina) zaprimila je 570 zahtjeva za pokretanje izvansudskih postupaka, koji prethode samom postupku stečaja pred sudovima, a od toga je do sada 182 postupka završilo neuspjelim sklapanjem izvansudskog sporazuma, pokazuju podaci Fine.

Zakon kojim je omogućen osobni bankrot – Zakon o stečaju potrošača, stupio je na snagu 1. siječnja ove godine i po njemu taj postupak mogu zatražiti građani ili obrtnici, odnosno osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, imaju li manje od 20 vjerovnika, ne duguju više od 100 tisuća kuna i nad njima još nije pokrenut predstečajni ili stečajni postupak.

Stečaj potrošača uglavnom se svodi na rasprodaju imovine dužnika i na pokrivanje potraživanja vjerovnika, sve uz nadzor osobnog stečajnog upravitelja. 

Postupke stečajeva potrošača vode sudovi, no zakon određuje da se prije pokretanja sudskog postupka u izvansudskom postupku pokuša postići nagodba između dužnika i vjerovnika, i to u jednom od 21 savjetovališta u sklopu Fine u svim hrvatskim županijama.

Izvansudski postupak traje najduže 30 dana od dana sastanka navedenoga u pozivu za sudjelovanje i iznimno se može produžiti za dodatnih 30 dana, a nakon isteka roka savjetovalište potrošaču izdaje potvrdu da pokušaj sklapanja izvansudskog sporazuma nije uspio. Takva se potvrda izdaje i u slučaju kada neki od vjerovnika, nakon objave poziva za sudjelovanje, izjavi da ne želi sudjelovati u izvansudskom postupku, pokrene ili nastavi postupak radi prisilnog ostvarenja svoje tražbine.

Podaci Fine pokazuju da je od 1. siječnja do 1. kolovoza pokretanje izvansudskog postupka zatražilo 569 građana i jedan obrtnik, odnosno osoba koja obavlja samostalnu djelatnost. Ukupan iznos njihovih prijavljenih obveza dosegnuo je 235,3 milijuna kuna.

Podaci: FINA

Vjerovnici nisu očigledno previše skloni opraštati dugove tzv. malim dužnicima pa je tako do 01. kolovoza 2016. godine 182 postupka od 569 ukupno završilo izdavanjem potvrde o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma.

Po podacima Fine, najviše je takvih potvrda, njih 35 izdano u zagrebačkom savjetovalištu, a slijedi savjetovalište u Osijeku sa 24 izdane potvrde o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma.

Uz zahtjev za pokretanje postupka dužnik mora priložiti i popis svoje imovine te ukupnih neplaćenih obveza. Iz tih popisa proizlazi da su osobe koje su zatražile pokretanje postupka naveli kako imaju ukupno 2.271 vjerovnika, a duguju imukupno 235,3 milijuna kuna.

Zakon o stečaju potrošača opet je očigledno selektivan, obzirom da obuhvaća samo građane i obrtnike koji imaju evidentirane obveze do 100.000 kn. Za ostalih  330.000 blokiranih građana Država još nije ponudila nikakvo rješenje!

ŽUPANIJSKI SUD POTVRDIO: Ovrha na nekretninama odgađa se do pravomoćnosti odluke u kaznenom i parničnom predmetu | Hazud.hr

ŽUPANIJSKI SUD POTVRDIO: Ovrha na nekretninama odgađa se do pravomoćnosti odluke u kaznenom i parničnom predmetu | Hazud.hr:

ŽUPANIJSKI SUD POTVRDIO: Ovrha na nekretninama odgađa se do pravomoćnosti odluke u kaznenom i parničnom predmetu

OBJAVIO: REDAKCIJA | DATUM OBJAVE: 19/08/2016 | LEAVE A RESPONSE

Autor: Nada Landeka/HAZUD.HR

Velika pobjeda ovršenika! Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja po sucu toga suda Vandi Senta, u ovršnom predmetu Raiffeisenbank Groß St. Florian-Wettmannstätten eGen protiv ovršenice N.N. zastupane po odvjetnici Ani Galoši  Comisso odvjetnici iz Zagreba,   potvrdio je odluku prvostupanjskog suda i odlučio – PRVOSTUPANJSKI SUD PRAVILNO JE USVOJIO PRIJEDLOG ZA ODGODU OVRHE. Ovrha se odgađa  do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred prvostupanjskim sudom, a postupak će se nastaviti po službenoj dužnosti nakon proteka vremena za koje je određena odgoda ovrhe. 

Europski sud za ljudska prava smatra „da bi greške ili propusti državnih tijela trebale ići u korist pogođenih osoba, osobito ako se time ne dovodi u pitanje kakav drugi suprotstavljeni privatni interes. Drugim riječima, rizik svake greške što ju napravi državno tijelo trebala bi snositi država, a propusti se ne smiju ispravljati na štetu dotičnoga građanina (vidi, mutatis mutandis, Radchikov v. Russia, br. 65582/01, § 50, 24. svibnja 2007.)“

Javnost je upoznata sa brojnim dilemama kojima su bili opterećeni dužnici austrijskih zadruga za koje je Zakonom utvrđeno da su nelegalno poslovale na području Republike Hrvatske. Naime, te zadruge sa registriranim sjedištem u Republici Austriji nisu imale registrirane podružnice na području Hrvatske, kako je to Zakonom o trgovačkim društvima propisano, niti su za svoje poslovanje na području Hrvatske imale potrebne dozvole nadležnih tijela – Hrvatske narodne banke,  Ministarstva financija i HANFE.  Stoga je Sabor RH donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju kojim su u čl. 19.j. i 19.k. odredili ništetnost ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem čiji ugovaratelji nisu imali potrebnih dozvola za poslovanje u Hrvatskoj, ali i obvezu sudova da donesu Rješenje o odgodi ovrhe do okončanja kaznenih i parničnih postupaka.

Sada je Županijski sud potvrdio odluku prvostupanjskog suda – odgađa se ovrha na nekretninama do konačne odluke u parničnom postupku po tužbi radi ništetnosti ugovora o kreditu.

Žalbene  razloge  ovrhovoditelja zastupanog  po punomoćniku Majdi Damjanović, odvjetnici iz Čakovca Županijski sud u Zagrebu u cijelosti je odbio.

Koliko bi samo  dužnika ovih zadruga do sada bilo spašeno, a i njihove nekretnine,  da su suci u svakom  ovršnom predmetu između ovih stranaka  primjenjivali odredbe iz Ustava RH, Konvencija, ali i zakona koji su na snazi u Hrvatskoj. Posljednje od takvih nelogičnih sudskih odluka koje su završile iseljenjem ovršenika iz njihovih domova je slučaj obitelji Alagić iz Zadra i Vojnović iz Velike Gorice, ali i mnogih drugih obitelji, koje su grubo, nemilosrdno i očigledno na nezakonit način iseljeni, obzirom da su ovršenici podnijeli sve prijedloge sudu propisane zakonom. Točnije, podnijeli su tužbu radi ništetnosti ugovora o kreditu, prijedloge za odgodu ovrhe, a u tijeku su i kazneni postupci.

Što će sad biti sa svim tim obiteljima koje su nasilno iseljene, bez da je najprije odlučeno i o njihovim tužbama i prijedlozima, odnosno sa onim ovršenicima čije je prijedloge za odgodu ovrhe prvostupanjski sud grubo i protivno zakonu – odbio?

O povredi hrvatskih, ali i austrijskih  zakona od strane austrijskih zadruga već smo puno puta pisali.

Visoki trgovački sud je dana  19. lipnja 2008 godine donio akt PRAVNA SHVAĆANJA kojim je precizirao određene pravne nedoumice, između ostalog i  obvezu nadovjere isprava u međunarodnom pravnom prometu tj. PUNU LEGALIZACIJU. Pravnim  shvaćanjem  Visokog trgovačkog suda RH,  broj 7 Su-55/08  jasno je odredio da strane isprave u sudskom postupku trebaju biti podvrgnute postupku legalizacije prema odredbama Zakona o legalizaciji isprava u međunarodnom pravnom prometu, koji Zakon  je Republika Hrvatska preuzela i koji je još uvijek na snazi u RH. Pod punom legalizacijom smatra se da su isprave ovjerovljene potvrdom nadležnog tijela države u kojoj je sjedište pravne osobe. Time se potvrđuje vjerodostojnost potpisa osobe i pečata nadležnog tijela.   Ovjerene trebaju biti sve isprave koje se koriste u javnom prometu, uključujući i punomoći dane odvjetnicima (međunarodna punomoć)  a koji na hrvatskim sudovima zastupaju stranu tvrtku. Bez takve ovjere dokumentacija koju koristi stranka koja nije državljanin Hrvatske, te ostala pravna dokumentacija u sudskom postupku nije legalizirana.

Upravo iz razloga ništetnosti i nelegalnosti poslovanja na području Republike Hrvatske Sabor je usvojio Izmjene i dopune Zakona o potrošačkom kreditiranju, u rujnu 2015. godine. Navedeni Zakon stupio je na snagu dana 30. rujna 2015. godine.  Njime je precizno  označeno koje su pravne radnje ništetne, tj. ugovori sklopljeni sa kreditnim ustanovama i uredima koji nisu imali i nemaju registrirano sjedište na području Republike Hrvatske i koji nisu imali potrebne dozvole za rad.

Nesporno je da austrijske zadruge nisu imale  i nemaju registrirano sjedište na području Republike Hrvatske, kao niti potrebne dozvole za rad.  Temeljem tih Izmjena i dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju obveza  sudova  je donošenje  Rješenja o odgodi ovrhe u opisanim slučajevima u kojima je i zakonom utvrđeno da su takvi ugovori ništetni. Odredba tog Zakona primjenjuje se neovisno o tome kad je koji ovršni postupak započet. 

Ništetnost  sklopljenog ugovora propisana je i Ustavom RH ali i  Zakonom o obveznim odnosima.  Na ništetnost sud pazi i po službenoj dužnosti, a nastaje ex tunc, tj. od trenutka nastajanja, pa su i sve kasnije poduzete radnje isto tako ništetne.

Ovi ugovori o kreditu, sklopljeni sa nelegitimnim  kreditnim institucijama koje nisu imale ovlasti davanja kredita na području Republike Hrvatske, nisu ni solemnizirani  kod Javnog bilježnika, te  isti kao takvi  u smislu Zakona o javnom bilježništvu ne predstavljaju ovršnu ispravu, stoga je upitno, kako je uopće moguće da su sudovi donosili Rješenja o ovrsi obzirom da u tim ovršnim postupcima  nedostaje ovršna isprava u smislu odredbi Zakona o javnom biježništvu i odredbi Ovršnog zakona, i obzirom na upitnost zakonitosti cjelokupnog ovršnog postupka, naročito uzevši u obzir činjenicu da sporni Ugovori o kreditu nemaju  svojstvo ovršnosti i ne predstavljaju  ovršnu ispravu, dok Solemnizirano Očitovanje u smislu odredbi Zakona o javnom bilježništvu i Zakona o zemljišnim knjigama ne predstavlja ispravu podobnu za provedbu upisa založnog prava u zemljišne knjige ni za provedbu ovrhe.

Tvrdnja RB austrijskih zadruga da su  Ugovori o kreditu sklopljeni na području Republike Austrije, stavljaju te  ugovore o kreditu  potpuno van snage na području Republike Hrvatske, iz razloga jer na njima  nedostaje potrebna „legalizacija isprava“ propisana  Zakonom o legalizaciji isprava u međunarodnom pravnom prometu, a koji Zakon obvezuje ovjeru Apostillama, tj. nadovjeru čime bi takav Ugovor o kreditu kao pravni akt postao legalan i na području Republike Hrvatske.

Ugovor o kreditu nije legaliziran i NEMA PRAVNU SNAGU na području Republike Hrvatske  ukoliko bi isti, kako to ovrhovoditelj tvrdi, bio  sklopljen, potpisan i ovjeren na području Austrije. 

Od kada je Hrvatska članica EU i potpisnica brojnih europskih Direktiva, europsko pravo je iznad hrvatskog prava i  “jače” je  u odnosu na hrvatsko pravo. Republika Hrvatska dužna je  primjenjivati u svojoj sudskoj praksi  odluke donešene temeljem Konvencija, tj. odluke Europskog suda u Strasbourgu i Europskog suda pravde u Luxembourgu jer su Konvencije i Deklaracije za zemlje  potpisnice jače od Ustava pojedinih zemalja potpisnica, pa tako su i iznad Ustava RH.  O sličnim pitanjima kakvi muče dužnike RB zadruga  iz Republike Hrvatske, odluke su već donijeli i europski sudovi.  Europski  sud pravde u Luxbembourgu, odlučivao je o pitanju zaštite stranaka ukoliko takva zaštita nije propisana Zakonima koji su na snazi u pojedinim zemljama članicama, a koje pitanje je kao  prethodno pitanje postavila Švedska u Predmetu C-432/05.

Na navedeno prethodno pitanje,  donešena je Odluka Suda dana 13. ožujka 2007. godine.  U toj Odluci  Europski sud pravde u Luxembourgu odlučio je:

„Kada nije sigurno prema nacionalnim pravom, primjenjenom u skladu sa zahtjevima prava Zajednice, je li zahtjev za zaštitu prava pojedinca zajamčenih pravom Zajednice dopušten, načelo učinkovite sudske zaštite zahtijeva da nacionalni sud može, bez obzira, u kojoj  fazi, odobriti privremenu mjeru nužnu kako bi se osiguralo poštivanje zajamčenih prava.

U slučaju nepostojanja pravila Zajednice koja uređuju pitanje, na domaćim je pravnim poretcima svake države članice da utvrdi uvjete pod kojima će se privremena mjera odobriti da bi zaštitila prava pojedinca zajamčena pravom Zajednice.“

Europski sud za ljudska prava u Strasborgu, isto je tako u predmetu PREDMET GASHI protiv HRVATSKE (Zahtjev br. 32457/05) dana 13. prosinca 2007. godine odlučivao je o povredama prava podnositelja tužbe, a u postupku pred hrvatskim sudovima koji su odlučivali o ništetnosti. U označenom postupku, prema tumačenju ESLJP mjerodovno pravo koje propisuje ništetnost je Zakon o obveznim odnosima.  Mjerodavni dijelovi Zakona o obveznim odnosima kojima se propisuje ništetnost su  slijedeći:

Članak 51. “(1) Svaka ugovorna obveza mora imati dopuštenu osnovu.

(2) Osnova je nedopuštena ako je protivna Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima te moralu društva.…”

Ništavost ugovora zbog osnove

Članak 52. “Ako osnova ne postoji ili je nedopuštena, ugovor je ništav.”

Neograničeno isticanje ništavosti

Članak 110.”Pravo na isticanje ništavosti ne gasi se.”

Isto tako, Europski sud za ljudska prava smatra „da bi greške ili propusti državnih tijela trebale ići u korist pogođenih osoba, osobito ako se time ne dovodi u pitanje kakav drugi suprotstavljeni privatni interes. Drugim riječima, rizik svake greške što ju napravi državno tijelo trebala bi snositi država, a propusti se ne smiju ispravljati na štetu dotičnoga građanina (vidi, mutatis mutandis, Radchikov v. Russia, br. 65582/01, § 50, 24. svibnja 2007.)“

Potpuno je nesporno da domaća državna tijela nisu poduzela pravne radnje u korist  građana Hrvatske – ovršenika, tj. ni na koji način nisu zakonskom regulativom zaštitile prava svojih građana.

Isto je ispravljeno, sukladno europskom pravu, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, te su navedenim Zakonom donešeni propisi koji štite ovršenike  od nezakonitih postupanja.  Isto se odnosi i na ovršne postupke, koji se „bez odgode“ i bez raspravljanja o samoj biti predmeta,  moraju odgoditi do okončanja parničnog postupka kojim se odlučuje o ništetnosti.

Stoga je ova odluka Županijskog suda u Zagrebu kojim je potvrđena odluka prvostupanjskog suda o odgodi ovrhe do pravomoćnog  okončanja parničnog i kaznenog postupka – veliki korak naprijed u zaštiti oštećenika, njihove imovine i njihovih prava. 

…

Apel građana političarima: 'Ukinite imunitet sucima, oni moraju odgovorati za upropaštene živote zbog nezakonitih sudskih odluka!' | Hazud.hr

Apel građana političarima: 'Ukinite imunitet sucima, oni moraju odgovorati za upropaštene živote zbog nezakonitih sudskih odluka!' | Hazud.hr:

Apel građana političarima: “Ukinite imunitet sucima, oni moraju odgovorati za upropaštene živote zbog nezakonitih sudskih odluka!”

OBJAVIO: REDAKCIJA | DATUM OBJAVE: 18/08/2016 | 2 RESPONSES

Nema rješenja krize, lopovluka, kriminala, mobinga… ..u Državi sve dok se ne riješi pravosuđe!

Ako bilo tko prekrši zakon, upropaštava tvrtke, zlostavlja radnike, vrši kriminal, a ne biva kažnjen na sudovima, nema napretka! Možemo samo nazadovati u svim segmentima društva!

Ustavom je zajamčena trodioba vlasti, a u praksi suci i sudovi imaju vlast iznad vlasti.

To je nedopustivo i Ustavom zabranjeno! Nedopustivo je da suci imaju veća prava od svih drugih građana.

SUCI JEDINI U ZEMLJI IMAJU TRAJNI IMUNITET! 

Svi drugi građani- čak i predsjednik, saborski zastupnici, ministri – imaju imunitet samo u mandatnom razdoblju. JEDINO SUCI IMAJU IMUNITET OD TRENUTKA ZAPOSLENJA DO MIROVINE! NITKO DRUGI! Imunitet im je uveden 90- tih i traje do danas. A baš oni ( čast izuzecima) su jako odgovorni za donošenje odluka o deložacijama siromašnih građana, o održavanju na snazi NEMORALNIH UGOVORA kojima su se opljačkala poduzeća i građani Hrvatske!

Suci su bili ti koji su 90-tih godina bili dužni proglasiti ništavima ugovore kojima su se pljačkale dionice radnika! I 90-tih i danas važi zakon kojim je propisano da ugovor koji je protivan moralu i Ustavu, iako je suglasan zakonu, mora biti proglašen NIŠTAVIM.

Ali većina sudaca nije nemoralne ugovore proglašavala ništavima, nije odbijala tužbe za deložacije, nego je dosuđivala poduzeća onima koji su kasnije proglašavani kriminalcima i deložirala siromašne i obespravljene pomažući tako u pljački i blokadama građana!  To mora završiti!

SUCIMA SE MORA UKINUTI IMUNITET! NE MOGU IMATI VLAST IZNAD VLASTI!

NEMAJU PRAVO BITI PRIVILEGIRANI U ODNOSU NA SVE DRUGE GRAĐANE! MORA IM SE UVESTI KONTROLA RADA PREKO SUDACA POROTNIKA I POSEBNIH INSPEKCIJA GRAĐANA I SANKCIONIRATI IH ZA DONOŠENJE PROTUZAKONITIH, NEMORALNIH I NEUSTAVNIH PRESUDA!

Tolike presude su pale, jer ih je ukinuo viši sud kao nezakonite, što znači da su suci prekršili zakon, a nitko nije odgovarao?! Toliko novca poreznih obveznika je potrošeno na beskonačne sudske parnice, osobe protiv kojih su dizane optužnice zbog kriminala, otuđenja ogromnih svota novca, odlukama sudaca oslobođeni su? I opet nitko od sudaca nije odgovarao?!

Do kada ćemo plaćati sucima da krše zakon?

A mnoge firme su odvedene u stečaj, radnici upropašteni i završili na ulici, mnoge žrtve mobinga su se trajno razboljeli, mnogi građani su blokirani, deložirani – opet odlukama mnogih sudaca, i opet nitko ne odgovara?!

Molimo Vas, u ime svih građana žrtava, blokiranih, deložiranih, potaknite pokretanje postupka radi ocjene ustavnosti i zakonitosti odredbe Zakona o sudovima o imunitetu sudaca, tražite ukidanje imuniteta sudaca, tražite uvođenje kontrole rada sudaca od strane sudaca porotnika, kao što je to bilo prije 90-tih, tražite uvođenje odgovornosti sudaca za donošenje nezakonitih presuda.

Kada netko počini ubojstvo, prekršio je zakon i bit će kažnjen.

Kada sudac donese presudu koju ukine viši sud kao nezakonitu, ili iz drugih razloga, sudac je prekršio zakon, mora biti kažnjen!

Nezakonitim odlukama sudaca, mnoge sudbine građana su upropaštene, mnogi građani su pomrli, deložirani, uništeni,… Suci moraju odgovarati za uništavanja mnogih života nezakonitim presudama i odlukama!

Rješenje Županijskog suda donešenog nedjeljom

     

Sudska rješenja donešena 21. travnja na temelju rješenja od 25. travnja istog mjeseca, bez Pouke o pravnom lijeku, bez dostavne naredbe, bez točno označene stranke u postupku, nadopunjeno četiri godine kasnije

U ime stotina tisuća građana i tvrtki Hrvatske, koje su žrtve nezakonitih presuda sudaca, beskrajno Vam zahvaljujemo unaprijed za sve što ćete učiniti!

R. Marsel./HAZUD