četvrtak, 26. studenoga 2015.

Sabor RH donijeli zakon koji ovršenike ne štiti od blokada nelegalnih austrijskih zadruga? |

NEZAKONITE OVRHE: Sabor RH donijeli zakon koji ovršenike ne štiti od blokada nelegalnih austrijskih zadruga? |



Orsat MIljenić i Boris Lalovac

Sabor RH donijeli zakon koji ovršenike ne štiti od blokada nelegalnih austrijskih zadruga?

Datum objave: 26. studeni 2015./Piše: Nada Landeka

Čemu služe zakoni u RH ako se ne primjenjuju u praksi i ako ne pružaju zaštitu građanima?

sabor Republike HrvatskeSabor RH  usvojio je u rujnu 2015. godine jednoglasno Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojim  zakonom je odlučeno  o ništetnosti ugovora o kreditu sklopljenim sa nelegalnim kreditorima  i o odgodi ovrhe. FINA i Zavod za mirovinsko osiguranje taj zakon ne primjenjuju!

Politička previranja u Hrvatskoj očigledno su orijentirana na vlast i fotelje.  Posljednje vrijeme to je svakom građaninu sve jasnije.  Svaki potez vlasti očigledno je usmjeren na dobivanje što više glasova birača, stoga se odluke pažljivo doziraju i tempiraju upravo u predizborno vrijeme.  Tako  su saborski zastupnici u rujnu 2015. godine jednoglasno usvojili Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o potrošačkom kreditiranju, objavljen u Narodnim novinama br. 102 dana 22. rujna 2015. godine kojim su odlučili o konverziji švicarskog franka i o ništetnosti ugovora sklopljenih sa nelegalnim kreditorima i o posljedicama ništetnosti tih ugovora. Istim zakonom odlučeno je i o odgodi ovrhe do okončanja parničnog postupka.   Zakon je stupio na snagu 30. rujna 2015. godine
Sabor - Galerija
U iščekivanju usvajanja Zakona – Galerija Sabora RH

ZAKONSKE ODREDBE O NIŠTETNOSTI UGOVORA O KREDITU SKLOPLJENOG SA NELEGALNIM KREDITORIMA (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju)

„Članak 19.j   (1) Ako je ugovor o kreditu sklopio vjerovnik, odnosno kreditni posrednik koji nema odobrenje za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja, odnosno za posredovanje pri potrošačkom kreditiranju, ugovor je ništetan.
(2) U slučaju postojanja obveze vraćanja primljenog iz stavka 1. ovoga članka potrošač je na primljeni iznos dužan platiti kamate od dana pravomoćnosti odluke kojom se utvrđuje ništetnost.
Odgoda ovrhe
Članak 19.k   (1) Ako se radi ostvarenja tražbine iz ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem vodi ovršni postupak protiv potrošača koji je podnio tužbu radi utvrđenja ništetnosti, sud će, na prijedlog ovršenika, odgoditi ovrhu do pravomoćnog okončanja postupka radi utvrđenja ništetnosti, ne ispitujući postojanje drugih zakonom propisanih pretpostavki o odgodi ovrhe na prijedlog ovršenika.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj ne može uvjetovati odgodu ovrhe davanjem jamčevine.
(3) Prijedlog za odgodu ovrhe prema ovom Zakonu potrošač kao ovršenik može zatražiti neovisno od toga je li podnio prijedlog za odgodu ovrhe u ovršnom postupku koji je u tijeku na dan stupanja na snagu ovoga Zakona.“

Nakon raspuštanja Sabora RH građani su ostali kao ribe na suhom

Očigledno je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju zakon koji nije obvezujući za institucije u RH.  Nedorečeni zakon čije odredbe se primjenjuje selektivno, svatko po svojoj vlastitoj volji i tumačenju nije zakon koji adekvatno pruža ustavnopravnu zaštitu građanima.
Posrednici  i opunomoćenici nelegalnih RBA zadruga, odvjetnici Renata i Hinko Žerjav i nakon donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, točnije dana 25. listopada 2015. godine,  na FINU i u Zavod za mirovinsko osiguranje, kao i poslodavcima dužnika dostavili su Mjenična očitovanja uz Nalog radi zapljene sredstava s računa dužnika nelegalnih RBA austrijskih zadruga i Posojilnica ZILA i Posojilnica Bilčovs.  Uz Mjenično očitovanje nije priložena ni međunarodna punomoć koja je propisana zakonom za zastupanje institucija izvan Republike Hrvatske. 
Ministarstvo pravosuđa, a ni Ministarstvo financija nisu  dali uputu FINI i ostalim institucijama na koji način da primjenjuju Zakon kojim su pružili određenu ustavno-pravnu zašitu građana i „spasili“ ih od ovrha za vrijeme vođenja kaznenog i parničnog postupka, pa FINA i HZMO svojevoljno i nadalje provode  ovrhe po zakonima prije donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju,  dok očajni građani zapravo niti ne znaju više kome se trebaju obratiti.

Nezakonitu provedbu ovrhe putem FINE očigledno nitko nije ovlašten spriječiti

FINANCIJSKA - AGENCIJA - BLOKADA ŽIRO RAČUNA
Odgovor FINE na Reklamaciju, bez potpisa odgovorne osobe u FINI
Nalog za pljenidbu sredstava temeljem naloga za osnovu – Mjeničnog očitovanja ne dostavlja se ovršeniku. Račun se blokira odmah, bez donošenja Rješenja o ovrsi, pa ovršenik i nema adekvatnu sudsku zaštitu niti pravo na žalbu koja mu je inače zajamčena Ustavom RH. Pri svojem postupanju, FINA nije dužna niti  paziti na zakonske odredbe, kažu, a nisu dužni paziti niti na zastaru. O istom odlučuje sud, ali kad ovršenik dođe na red, iz čega se zaključuje da se nezakonite radnje nad građanima mogu provoditi godinama prije nego li sud donese Rješenje kojim će građani dobiti  dugo očekivanu zaštitu. U međuvremenu, nelegalne zadruge i dalje haraju Hrvatskom, plijene račune svojih dužnika, neovisno o tome što su nezakonito poslovale na području RH.
Da  cijela situacija bude teža i apsolutno nevjerovatna, akti koje opunomoćenici tih nelegalnih zadruga koriste za zapljenu novčanih sredstava sa računa u FINI i HZMO prema odredbama Zakona o obveznim odnosima su većinom u zastari, tj. datiraju iz 2004. godine pa su izgubili  i svojstvo ovršnosti.

Ministarstvo financija i Ministarstvo pravosuđa HITNO moraju donijeti Pravilnik o primjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju koji će dostaviti FINI i HZMO-u

Ministarstvo financija i Ministarstvo pravosuđa jednoglasni su u svojem odgovoru; Zakon se mora poštovati i primjenjivati, donešen je u svrhu zaštite ovršenika i kao takav se mora primjenjivati na sve ugovore o kreditu sklopljene sa nelegalnim kreditnim uredima i zadrugama, no  uz svoje očitovanje nisu donijeli  i  Uputu/Pravilnik – kako i na koji način institucije trebaju primjenjivati zakon koji je na snazi od 30. rujna 2015. godine. Stoga se taj Zakon u FINI i HZMO niti ne primjenjuje.
fina - financijska agencija 2S druge strane, FINA koja je zaprimila Reklamaciju jednog od dužnika austrijske nelegalne zadruge, dana 05.11.2015. godine  i to radi ovrhe po osnovi za plaćanje iz 2004. godine očitovala se (i to bez potpisa ovlaštene osobe)  da„Financijska agencija, sukladno odredbama čl. 2. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 91/10, 112/12) je tijelo koje provodi ovrhu na novčanim sredstvima te je stoga dužna postupiti po formalno-pravnoj osnovi za plaćanje koju je ovlaštena osoba dostavila na provedbu.
Kako je Financijska agencija isključivo provedbeno tijelo ista ne donosi nikakve odluke po prijedlogu ovršenika.  Napominjemo da FINA ne provodi postupak ovrhe niti je ovlaštena donositi bilo kakve odluke kojima se utječe na tijek ovršnog postupka ili prava stranaka u tom postupku. FINA je ovlaštena i dužna izvršavati osnove za plaćanje a za sve ostalo, pogotovo za vođenje ovršnog postupka, određivanje i obustavu ovrhe nadležni su sudovi sukladno odredbama Ovršnog zakona, pred kojima ovršenik može zatražiti zaštitu svojih prava te FINA postupa sukladno odluci suda.“
Ovršenici koji su potražili zaštitu suda, istu već tjednima nisu dočekali.  Kažu im da su zatrpani predmetima i da moraju čekati svoj red. U međuvremenu su računi građana, obrtnika, poduzetnika blokirani, novac zaplijenjen na posebnim računima FINE, a građani su apsolutno onemogućeni normalno živjeti i poslovati.

Čemu onda služi Zakon koji je donešen navodno radi zaštite ovršenika koji su ovršeni od strane nelegalnih kreditora, ako ih od ovrhe ne štiti? 

Još gora je spoznaja  da HZMO i FINA  uopće nemaju niti saznanja da je takav Zakon donešen. Nemaju niti saznanja da je Ministarstvo pravosuđa donijelo internu uputu kojom se od svibnja 2015. godine zabranjuje isplata sredstava na račune odvjetnika.
„Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske dostavilo je FINA-i mišljenje na temelju kojeg je, prema informacijama koje imamo, FINA izdala novi naputak prema kojem su dužne postupati sve podružnice FINA-e, a u kojem se navodi da će od 19.5.2015. Agencija postupati temeljem zahtjeva za izravnu naplatu, ako je u zahtjevu za izravnu naplatu kao račun na koji će se izvršiti isplata temeljem osnove za plaćanje, naznačen račun ovrhovoditelja iz osnove za plaćanje dostavljene na izravnu naplatu.
lznimno, uvažavajući mišljenje Ministarstva pravosuđa, Agencija će postupiti i po zahtjevu za izravnu naplatu u kojem je kao račun na koji će se izvršiti isplata temeljem osnove za plaćanje naznačen račun odvjetnika – punomoćnika ovrhovoditelja, samo u slučaju kada se zahtjev odnosi na isplatu troškova postupka i pod uvjetom da je uz zahtjev za izravnu naplatu dostavljena valjana punomoć (punomoć iz koje je razvidno da je ovrhovoditelj u konkretnom predmetu ovlastio punomoćnika da primi na svoj račun novčana sredstva koja se odnose na trošak, uz navođenje poslovnog broja i tijela koje je donijelo osnovu za plaćanje) u izvorniku ili ovjerenoj preslici.“ objavljeno je na stranici Hrvatske odvjetničke komore.
U ovoj pravnoj zbrci najteže je dužnicima. Njihov račun je blokiran, ali se sredstva ne isplaćuju na račun odvjetnika jer je Pravilnikom Ministarstva pravosuđa odlučeno da  Agencija neće prosljeđivati novac na račun odvjetnika, a zaplijenjeni novac ne smiju niti proslijediti na račune nelegalnih zadruga  izvan Hrvatske stoga novac ostaje zaplijenjen na posebnom računu FINE, dok netko ne odluči kako zapravo trebaju postupati.
U međuvremenu ovršenici obilaze FINU, sudove, razne inspekcije, ministarstva, a zaštite niodkud.
Tko se to zapravo poigrava sa živcima i strpljenjem građana?
I čemu u stvari služi zakon,  ako institucije koje bi ga trebale primjenjivati isti zaobilaze i ne primjenjuju?
VEZANI ČLANCI:

GRAD ZAGREB: Zagrebački holding je loš gospodarstvenik i kronični gubitaš |

GRAD ZAGREB: Zagrebački holding je loš gospodarstvenik i kronični gubitaš |



Milan Bandić

GRAD ZAGREB: Zagrebački holding je loš gospodarstvenik i kronični gubitaš



Datum objave: 26. studeni 2015/Piše: Nada Landeka



Zagrebački holding je društvo koje putem svojih 18 podružnica pruža širok spektar različitih usluga. U blagajnu im se svakodnevno slijevaju prihodi od prijevoza putnika, održavanja čistoće i odvoza otpada, distribucije vode, upravljanja i održavanja javnih cesta, upravljanja objektima, prihodi od gradnje i prodaje stanova, parkiranja, skladištenja i najma, odlaganja i skladištenja otpada, uređivanja i održavanja zelenih površina, od tržnica,  upravljanja i održavanja sportskih objekata, od pogrebnih djelatnosti i organiziranja sajmova i kongresa, usluga autobusnog kolodvora, putničkih agencija, najma telekomunikacijskih vodova i mreža i izdavačke djelatnosti.



Većina infrastrukture od kojih Grad Zagreb i njegova poduzeća  ubiru prihode izgrađeni su sredstvima građana, dakle uz minimalna ulaganja upravljača i vlasnika.  Usprkos činjenici da je gotovo sav kapital i vlasništvo „dobiveno na poklon“,  uz ogromna uplaćena sredstva temeljem Sporazuma o udruživanju sredstava, prema financijskim podacima Grupa Zagrebački Holding iz godine u godinu kumulira gubitke.



Grad Zagreb kronični gubitaš



U 2011  godini  gubitak iznosi 352.064.676,00 kn, dok je iz ranijeg razdoblja  prenesen  gubitak u iznosu 473.510.707,00 kn. 2012 godine gubitak je iznosio 334.697.000,00 kn  povećan gubitkom iz 2013 koji iznosi  331.966.000,00 kn.



Pokrivanje gubitka očigledno ovaj uspješni gubitaš  knjigovodstveno sanira prihodima uplaćenim od strane građana, tuđom imovinom koju po tko zna kojoj osnovi i temeljem kojih dokumenata knjiži u  poslovnim knjigama kao svoje vlasništvo, te subvencijama Grada u iznosu od 731.786.225,00 kn  i Države u iznosu od vrtoglavih  20.704.718,00 kn.  Tako dugovanja očigledno nesposobnog gradskog rukovodstva pada na teret ne samo građana Grada Zagreba već i cijele Države.



Činjenica nesposobnog gospodarenja imovinom i sredstvima pribavljenim iz obavljanja i naplate brojnih usluga, od kojih jedino još ne naplaćuju zrak koji udišu građani Grada Zagreba ne sprječava ih, da iako imaju vlastitu pravnu službu angažiraju  dodatno i vanjske odvjetnike, njih 30,  za čije usluge godišnje izdvajaju preko 6.000.000,00 kn.  Za upravni i sudske troskove potrošili su tijekom 2013 godine  čak  16.485.000,00 kn.



Sukob interesa



Nadležna tijela još uvijek  nisu donijela nikakvu odluku u svezi sukoba interesa Odvjetničkog ureda Hanžeković  i odvjetnika Marijana Hanžekovića koji imaju sklopljen ugovor sa Gradom Zagrebom  u čije ime naplaćuju nenaplaćena potraživanja od građana, dok je istovremeno taj odvjetnik uplatio jamčevinu za gradonačelnika Grada Zagreba – Milana Bandića.



Bandić je pod novom sumnjom radi sukoba interesa zbog  Zaključka kojim je Grad Zagreb donio  Pravilnik o kriterijima za određivanje naknade za postavljanje ploča s natpisom, plakata, zastavica na jarbolima, reklama i reklamnih panoa, tri dana kasnije potpisao je zaključak da se njegovoj političkoj stranci “Bandić Milan 365” odobrava besplatno postavljanje 30 jumboplakata na reklamne panoe za oglašavanje konvencije njegove stranke održane protekle nedjelju u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski.



VEZANI ČLANCI:



http://www.hazud.hr/ekskluzivno-obrtnici-grada-zagreba-investirali-svoj-novac-a-potom-stekli-ekskluzivno-pravo-da-ih-izbace-na-ulicu/



http://www.hazud.hr/ekskluzivno-izmedu-zagrebackog-holdinga-d-o-o-i-njihove-podruznice-trznice-zagreb-i-lihvara-nema-nikakve-razlike/



http://www.hazud.hr/od-poticajne-gospodarske-klime-ministra-vrdoljaka-mladi-poduzetnik-dobio-tesku-glavobolju/

nedjelja, 25. listopada 2015.

OKRUGLI STOL O ALARMANTNOM STANJU U HRVATSKOM PRAVOSUĐU |

OKRUGLI STOL O ALARMANTNOM STANJU U HRVATSKOM PRAVOSUĐU |



Okrugli stol - HND

OKRUGLI STOL O ALARMANTNOM STANJU U HRVATSKOM PRAVOSUĐU

Datum objave: 23. listopad 2015./Piše: Nada Landeka/hop.hr
Ima li se pravo umirati dok čekamo pravdu? pitanje je s kojim je na današnji Okrugli stol pristiglo preko stotinu sudionika iz svih krajeva Hrvatske i iz inozemstva
  1. Prešućeni kriminal u hrvatskom pravosuđu
  2. Kako je hrvatsko pravosuđe uništilo vjeru u pravdu i pravnu zaštitu
  3. Foto prezentacija nezakonitih sudskih akata
  4. Zloupotreba zakona, položaja i ovlasti od strane sudaca
  5. Nefunkcioniranje pravosuđa u RH
  6. Što možemo učiniti da zavlada pravna sigurnost i jednakost svih pred zakonom?
  7. Zaključci okruglog stola
Okrugli stol - HND - 4
Udruga za zaštitu i promicanje prava Veronika Vere, Udruga za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Korektiv,  Pokret otpora Riječani protiv korupcije organizirali su Okrugli stol na gore navedene teme. Razlog je apsolutna nesigurnost građana pri ostvarivanju prava i pravde pred hrvatskim sudovima. Iako se ne može generalizirati, i osuđivati sve suce i sve sudove da su koruptivni, da u njima vlada nepotizam, ili da svi zajedno surađuju u sprezi na otimanju imovine građana i poduzetnika, možemo bez imalo susprezanja tvrditi da je stanje u pravosuđu katastrofalno loše.  Nakon trosatnog izlaganja predstavnika organizatora i gostiju govornika; saborskog zastupnika Damira Kajina, predsjednika udruge Korektiv Antona Bačoke, novinara  Darka Petričića, osnivačice Pokreta otpora – Riječani protiv korupcije Slavice Šota, predsjednice udruge Veronika Vere  i  urednice portalawww.hazud.hr Nade Landeka, urednika portala www.hop.hr i novinara Igora Drenjančevića, poduzetnika i investitora dipl. politologa Gojka Mraovića, hrvatske iseljenice i borca protiv korupcije gdje Ljubica Koenig,  zlatara Paška Kačinarija, dipl. pravnika Krunoslava Isakovića,  višesatnoj vrlo konstruktivnoj debati  pridružili su se i brojni drugi govornici između ostalih bivša čelnica udruge Franak Katarina Lucić, podpredsjednik udruge BlokiraniAntun RupaMarija Cvrtak predstavnica Udruge nezadovoljnih i diskriminiranih građana Hrvatske, predsjednica podružnice UDNG Varaždin Snežana Častven,Žarko Flanjak iz pokreta Zajedno, poduzetnica sa Hvara Anka Popović,  psiho-soc supervizor Karmela Lauc, aktivisti Neno KoljajaBranko Čačuga,Zorica Gregurić, kolumnistica portala www.hop.hr i akademska slikarica Ingrid Runtić,  novinar Ivica Grčar,  Ivan Valek, oštećenici RBA austrijskih nelegalnih zadruga iz svih krajeva Hrvatske te  brojni građani.  Među sudionicima je nezamjetno sjedio i u posljednje vrijeme često viđen na TV ekranima – Krešimir Macan, ugledni  hrvatski PR stručnjak specijaliziran za krizno komuniciranje, strateško komuniciranje u politici i nove medije, direktor tvrtke Manjgura – agencije  specijalizirane za odnose s javnošću.

Ovaj Okrugli stol jedinstven je po mnogo čemu.

Okrugli stol Hrvatsko novinarsko društvo - Pravosuđe, korupcija, kriminal, nepotizam
Kao prvo na njemu je putem videa sudjelovao i poduzetnik Anđelko Jagečić, koji je zbog bolesti bio spriječen osobno sudjelovati a koji je svojim riječima upečatljivo opisao što je njemu, njegovim tvrtkama i djelatnicima učinilo hrvatsko pravosuđe. Jagečić je hrvatski branitelj, nositelj Spomenice Domovinskog rata (1991), nekadašnji sportaš, a koji nije klonuo u najtežim životnim situacijama, niti pred  napornim sportskim i poduzetničkim aktivnostima, međutim neučinkovito hrvatsko pravosuđe ozbiljno je načelo njegovo zdravlje.  Godine parničenja kroz koje godine su protiv njega podnijeli čak deset kaznenih prijava od kojih su za osam donešene pravomoćne presude kojim se oslobađa optužbi, a devetom nepravomoćno. Znači da je zbog brojnih isceniranih procesa, namještaljki i podvala Jagečić više od 17 godina obilježen stignom  prekršitelja zakona iako je pravomoćnim sudskim presudama dokazao da je zapravo žrtva pravosuđa.  Po prvi put je danas premijeru doživio i kratki film o kriminalnim radnjama djelatnika sa  Općinskog i Županijskog suda u Požegi. Jagečić je uvidjevši da USKOK i DORH slabo zapažaju, sam podigao kaznene prijave tražeći procesuiranje odgovornih predsjednika tih sudova neposredno odgovornih za pravilan rad suda, a ne samo djelatnika, no kaznene prijave još uvijek se nalaze u statusu „čekanja“.
Sudeći prema odazivu na ovaj Okrugli stol, tema o kojoj se raspravljalo iznimno je bitna i važna kako za građane tako i za poduzetnike.  Na samom početku  Okruglog stola uz izlaganja, prikazane su i fotoprezentacije nezakonitih, nadopunjenih, nadopisanih, krivotvorenih, brisanih sudskih rješenja, a i onih – donešenih nedjeljom.  Osnivačica Pokreta otpora – Riječani protiv korupcije Slavica Šota  vrlo je rječito pozvala sve prisutne da više ne šute, da se suprotstave korupciji i kriminalu u sudstvu, te da svatko da svoj doprinos u raskrinkavanju korupcije i kriminala.  I saborski zastupnik Damir Kajin izložio je svoje viđenje o stanju u pravosuđu, ili bolje rečeno o pravosudnoj močvari. Kajin je stanje u pravosuđu više nego odlično upoznao kroz višemjesečno aktivno pomaganje oštećenicima nelegalnih RBA zadruga i nelegalnih kreditnih ureda, za koje i danas malo tko zna da su Izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju uspjeli spasiti svoje domove, te da je nadležni sud dužan donijeti presudu radi ništetnosti nelegalnih ugovora i javnobilježničkih akata, te odgodu ovrhe do pravomoćnosti presude radi ništetnosti.
Darko Petričić, osim što je izložio najvažnije kancerogene zone hrvatskog pravosuđa, pročitao je i pismo zviždača i novinara Saše Radovića, koji bi rado sudjelovao na današnjem Okruglom stolu da ga hrvatsko krivosuđe po kratkom postupku nije osudilo. Bolje rečeno po „prijekom sudu“ s unaprijed donešenom osuđujućom odlukom.
Predsjednik Udruge Korektiv Anton Bačoka na neposrednom primjeru ukazao je na probleme u hrvatskom pravosuđu, na ponašanje sudaca, i na situacije koje nužno i hitno treba mijenjati da bi građani bili adekvatno pravno zaštićeni.
Nada Landeka, predsjednica udruge Veronika Vere i urednica portalawww.hazud.hr na praktičnim je primjerima, uz foto prezentaciju  ukazala kako i na koji način hrvatsko pravosuđe ne funkcionira, odnosno kako se neposredno, pažljivim čitanjem sudskih rješenja, proučavanjem spisa,  može uočiti kriminal, postupci krivotvorenja, nadopisivanje sudskih rješenja, sudska rješenja donešena nedjeljom i drugo. Spomenula je i zapanjujuću činjenicu da uz blagoslov  predsjednika sudova, Općinski građanski sud u Zagrebu vodi ovršni predmet već 23 godine, iako posljednjih sedam godina ne postoji ovršenik, dužnik niti vjerovnik. U postupku samo sudjeluje monopolistička Hrvatska banka za obnovu i razvitak iOpćinski građanski sud u Zagrebu, kojima druga strana u postupku očigledno nije niti potrebna.
Dio pisma  koji je Božo Pendo uputio u Ministarstvo pravosuđa iVladu RH, te ostalim institucijama u Hrvatskoj pročitala je i Karmela Lauc;Konkretni dokazi protiv nabrojanih kriminalaca, kao i ostalih pripadnika institucionalne zločinačke organizacije nalaze se u svim nadležnim represivnim državnim tijelima RH, ali i Vladi RH i drugim državnim institucijama, kao što su Ured predsjednika Republike, Sabor ili Ustavni sud RH, i na njih se nikada ne odgovara argumentirano i u skladu sa zakonima i Ustavom RH. Ako u arhivima nema tih dokaza, onda su sustavno uništavani, što nema veze sa mnom. Dokazi su putem predstavki i kaznenih prijava predavani u dužem vremenskom periodu od brojnih građana i organizacija hrvatskog društva i na njih se organizirana mafija uporno oglušivala. Da su optužbe dokazane, govori i činjenica da je mafija organizirano  provodila teror nad prijaviteljima, pokušavajući ih zastrašiti, proglasiti neubrojivima ili prisiliti na odustajanje od sudskog dokazivanja. Svirepost osvećivanja je bila strašna i zato je na vama odgovornost da ne dopustite mafiji provociranje nužne samoobrane i prirodne obrane života, prava i sloboda pojedinaca.“
Novinar Igor Drenjančević iznio je  otkrića koja do danas nitko nije procesuirao o ratnim zločinima na području Škabrnje. To je najteži zločin nakon II svjetskog rata, zločin genocida.
Poduzetnik i investitor, dipl. politolog  Gojko Mraović uz pomoć je Power Point prezentacije slikovito opisao stanje u pravosuđu. Suce je označio kao Anđele i Demone, tj. one koji primjenjuju zakon i brinu o sudbini svakog čovjeka ili pravne osobe, i Demone, koji su koruptivno povezani i koji su spremni upropastiti  ljudske sudbine međusobnim dogovorima, koruptivnim radnjama, zbog nepotizma i sl.  Ukazao je na problem duljine sudskih postupaka, što je naročito bitno u poduzetničkom svijetu, gdje se rok naplate potraživanja putem suda produžuje i na 12 godina uslijed pojedinih sudskih odluka o odgodi ovrhe sve do konačnog rješavanja revizije, a što investitori i gospodarstvenici ne mogu financijski izdržati.
Ljubica Koenig, pripadnica Iseljene Hrvatske, na Okrugli stol je došla iz Njemačke. Gdja Koenig jako je dobro upoznala otrovne krake hrvatskog pravosuđa koji su je jednom prilikom, za posjete Domovini, osudili na pritvor jer se suprotstavila pljački svoje imovine. Izvijestila je da je tijekom svoje borbe, koja je vrlo aktivna, o stanju u hrvatskom pravosuđu upoznala sve strane pravosudne institucije i europske sudove, kao i medije. Međutim, došla je do zaključka da građani moraju ujedinjeno i organizirano boriti se protiv korupcije, i to svakodnevno i bez posustajanja. Inaše, za Hrvatsku i njeno gospodarstvo teško da ima nade.
Svojim izlaganjem šokirala je i Katarina Lucić,  bivša čelnica Udruge Franak na koju je vršen iznimno veliki pritisak,  posljednjih je tjedana praćena od strane nepoznatih osoba, doživljava prijetnje i fizičke napade, prijetnje na telefon, klevete putem medija. Zbog svega živi u strahu, sve prijetnje  prijavila je  policiji,  čiji službenik je moglo bi se reći, vrlo nehajno zaprimio kaznenu prijavu.  Unatoč prijetnjama, neću se dati slomiti, odlučno je rekla Katarina.
Ivica Grčar dao je zanimljive informacije. Upoznao je prisutne  sa propisima DSV-a  o mogućnosti smjene sudaca; „- ako to sam zatraži ( zahtjev se podnosi Vijeću putem predsjednika suda u kojem taj sudac obnaša sudačku dužnost),
– ako trajno izgubi sposobnost obnašanja svoje dužnosti (što se utvrđuje na temelju pravomoćne odluke suda o oduzimanju poslovne sposobnosti ili na temelju pravomoćne odluke nadležnog tijela da su tjelesna i duševna svojstva takva da onemogućavaju obavljanje sudačke dužnosti). Ako iz ponašanja suca ili njegovog odnosa prema radu proizlazi sumnja na trajni gubitak sposobnosti za obnašanje sudačke dužnosti, Vijeće može samostalno ili na prijedlog predsjednika suda odrediti da se sudac podvrgne liječničkoj prosudbi tjelesnih i duševnih sposobnosti.
– ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti,
– ako u skladu sa zakonom, zbog počinjenog teškog stegovnog djela, tako odluči Vijeće, ili
– kad navrši sedamdeset godina života.“
Grčar je na neki način pozvao i svoje kolege novinare da ne šute o koruptivno-kriminalnim radnjama unutar sudstva, te da iste razotkrivaju. Rekao je da je jedan od razloga ovakvog stanja u zemlji i pravosuđu činjenica da jedan broj novinara moraju često slušati svoje urednike, te da pišu teme po narudžbi, a sve je to razlog da se u javnosti ne objavljuje više priča  i činjenica o ovoj vrlo važnoj temi.
Pašk Kačinari ispričao je vrlo zanimljivu  genezu hrvatskog pravosuđa povezanog sa  još uvijek neprocesuiranom  pretvorbom i privatizacijom i  sa krađom hrvatske imovine.
Gdja Anka Popović, baš kao i oštećenici RBA nelegalnih kreditnih zadruga doputovali su sa otoka. Popović sa Hvara a oštećenici RBA sa Raba.  Označene teme više su nego bitne i značajne, naročito za one koji su značajno oštećeni od nefunkcionalnog pravosuđa.
Što učiniti? Zna li itko? Netko to mora rješavati, a i znati riješiti?ozbiljno je upitila pitanje gdja Popović koja muku muči sa još uvijek neriješenim zemljišnim knjigama i posjedovnom stanju u katastarskoj općini u kojoj živi.
Gotovo sličnu priču iznio je i gospodin Branko Čačuga koji godinama vodi pravosudne bitke radi zaštite svoje imovine.
Neno Koljaja, poduzetnik i aktivist na razotkrivanju kriminala nelegalnih RBA zadruga, rekao je par riječi o  aferi „nelegalni krediti“ uz koje se nužno nameće i pitanje, tko će oštećenicima nadoknaditi troškove, izgubljenu štetu, zdravlje, pa i život? Njegove riječi pažljivo najpažljivije su slušali oštećenici RBA austrijskih nelegalnih zadruga  među kojima su bili i Mirko Dukić te Branko Hlebkoji su i sami doprinijeli upoznavanju javnosti sa nelegalnim kreditima RBA austrijskih zadruga, a i oštećenici RBA nelegalnih zadruga koji su na Okrugli stol o pravosuđu pristigli sa udaljenog otoka Hvara. 

U Okrugli stol uključili su se pitanjima i drugi sudionici.

Cijeli skup osiguran je bio i prisustvom dvojice zaštitara, koji su se tamo našli upravo kao pljuska institucijama, ODO, DORH-u,  pa i MUP-u koji godinama  ne reagiraju na učestale kaznene prijave osoba kojima su upućene ozbiljne prijetnje,  kao što je to  npr. slučaj sa bivšom čelnicom udruge Franak Katarinom Lucić  i čelnicom udruge Veronika Vere Nadom Landeka, već  institucije zapravo dopuštaju da zlostavljači i progonitelji vrše kaznena djela nad zlostavljanim osobama,  bez da bar pruže potrebnu zakonsku zaštitu ili mjeru opreza. Upravo su iz tog razloga, na ovom Okruglom stolu  angažirani i privatni zaštitari, ponajprije kako bi se poslala slika u javnost, i  nadležnim institucijama da životi aktivista, boraca za pravdu i zaštitu drugih oštećenika jesu ugroženi prijetnjama i fizičkim, verbalnim i medijskim napadima, ali i da se napadnuti neće ni u kom slučaju predati, već će se potruditi osigurati zaštitu, kako fizičku tako i zakonsku.  Na žalost, zakon o zaštiti aktivista i zviždača do danas, i nakon pet godina čekanja, još uvijek nisu dočekali.
Bitno je naglasiti da su pojedini organizatori ovog skupa danima prije održanog događanja dobivali svakodnevne prijetnje, kojima se svakako treba pozabaviti MUP i ODO.

Nakon izlaganja donešeni su zaključci s kojima su se svi prisutni složili.

Što možemo učiniti da zavlada pravna sigurnost i jednakost svih pred zakonom?
  1. Da nova Vlada i Sabor oforme neovisno tijelo koje će biti sastavljeno od javnog bilježnika, sudskog vještaka, općinskog državnog odvjetnika, suca, pravnika, odvjetnika – koje tijelo će imati zadatak žalbenog tijela na postupanje sudaca
  2. Da neovisno tijelo, koje nije sastavljeno od sudaca, već od ljudi iz pravne struke, odlučuje na temelju izvješća posebne komisije iz točke 1. o skidanju imuniteta sudaca i podizanju kaznene prijave sukladno zakonu
  3. Da se uvede obveza sudskih tijela da u svojem radu, i pri donošenju svojih odluka primjenjuju zakone koji su na snazi u RH, i sudsku praksu najviših sudova RH, te praksu  europskih sudova, odnosno da se primjenjuje jedinstvena sudska praksa.
  4. Pri objavi sudskih odluka na e-pločama (na internetu) mora se primjenjivati pravilo o anonimizaciji sudskih odluka, tj. primjenjujući propis o zaštiti osobnih podataka
  5. Radi sigurnosti stjecanja nekretnina, gruntovnica i upis vlasništva u zemljišne knjige trebaju se riješiti na način da javni bilježnici, kao i u slučaju sudskog registra imaju obveze provjere stanje u zemljišnim knjigama prije prodaje nekretnine, isprintaju z.k. izvadak, priklope ga ugovoru, ovjere dokumentaciju, te odmah po ovjeri i potpisu stranke, dostave odmah internetom podatak da je nekretnina prodana, tj. radi stavljanja zabilježbe.
  6. Uvesti obvezu sucima plaćanja  police osiguranja radi naknade štete uslijed nesavjesnog poslovanja sudaca
  7. Kaznene prijave i prigovori moraju se rješavati u zakonom zadanom roku. Iste ne smiju ležati u ladicama.
  8. Ograničiti moć i ovlasti sudaca smjenom korumpiranih, nezakonite sudske odluke koje su donijeli suci zlouporabom položaja i nesavjesnim obavljanjem ukinuti.
  9. Zakonom onemogućiti donošenje različitih sudskih odluka o jednakim pravnim stvarima
  10. Odrediti uvjete pod kojim Državno odvjetništvo pokreće istragu protiv sudaca
  11. Omogućiti građanske tužbe protiv sudaca za nanešenu štetu nezakonitim aktima (ne isključivo protiv Države)
  12. Suce na više položaje imenovati putem sudjelovanja građanskih udruga pravne struke koji prate rad sudaca
  13. Pokrenuti postupak ispitivanja porijekla imovine sudaca, te načiniti popis rodbinski i obiteljski povezanih sudaca na sudovima (zbog nepotizma)
  14. Ukinuti praksu da suci sami sebe tuže ili sami sebe opravdavaju temeljem zahtjeva o očitovanju Ministarstva pravosuđa, omogućiti zakonom da Pravosudna inspekcija nema samo status pozornika, već i da stvarno djeluje kao inspekcija koja utvrđuje povrede zakona
Svi sudionici Okruglog stola suglasni su da se ovakve aktivnosti moraju pojačati, da se na problemima u pravosuđu mora svakodnevno  raditi, i da je stanje u pravosuđu alarmantno, dramatično, gotovo pa utopijsko.  Pravosuđe odnosi živote građana, guši proizvodna poduzeća, krade elan i snagu poduzetnicima, otima imovinu, i nitko ne radi ništa da stanje bude bolje. Sudionici Okruglog stola i organizatori   stoga su  usuglasili stajalište da će uskoro održati slične akcije. Niti bojkot TV kuća, kojima očigledno nije dovoljno zanimljiv skup sa preko stotinu ljudi, predsjednika udruga, političara, stručnjaka i gospodarstvenika nije bacio prisutne u depresiju. Cijeli skup je snimljen, i već sutra biti će dostupan javnosti putem web portala i društvenih mreža.
Nada Landeka
GALERIJA:
Okrugli stol - HND - 4  Okrugli stol - HND - Krešimir Macan
Okrugli stol - HND 1  Okrugli stol - HND Macan
Okrugli stol 2  Okrugli stol - HND - 4
okrugli stol 5  okrugli stol 6
okrugli stol 8  okrugli stol 10
okrugli stol 11  okrugli stol

subota, 22. kolovoza 2015.

Nada Landeka: CRO SURVIVOR - Preživljavanje u svijetu ovrha



  

«Uputa za preživljavanje
 u bespućima pravosudnih ovršnih nepravdi»

 

Posljednje vrijeme svjedoci smo brojnih zabavnih TV emisija, u kojima se izmišljaju, radi atrakcije, brojni  teški, ponekad i gotovo nesavladivi zadaci.  

Takvi zadaci u stvarnosti se ne moraju izmišljati jer je svakodnevni život postao prava drama. 

Iz dana u dan traži se način – kako preživjeti i dočekati sutra. Kako djetetu osigurati ono najosnovnije, školarcu sve ono što treba za školu, studentu, starim roditeljima. Ljudi su počeli živjeti ponovno u većim obiteljskim zajednicama iz razloga jer im je tako lakše platiti režije, a i troškovi su puno manji.

Funkcionira nekako, dok se ima svakodnevni  stalni ili privremeni posao i dok na žiro račun “sjeda plaća”.

A što kad pokušate dignuti svoj zarađeni novac, a račun pokazuje saldo 0?

Ako niste još na to navikli, ili ste jedan od sretnika koji nisu takvo što još niti doživjeli, možda je ova knjižica baš za vas, iz razloga što su dužnici koji su već prošli takva iskustva,  gotovo sve naučili.

Život ih je naučio. 

Prisiljeni su pronalaziti brojna rješenja za preživljavanje, jer vezanjem omče oko vrata postupkom ovrhe, sprječavanjem svih dotoka novca,  blokadom imovine zabilježbomi i provedbom ovrhe, dužnici se pretvaraju u roblje i u žrtve.  

Brojni obolijevaju od nerviranja, stresa, srčanih i moždanih udara, često se odlučuju i na najgore, misleći kako će članovima njihove obitelji biti lakše ako dužnika nema, i kako će noćna mora prestati.  

No, neće. 

Dug je nasljediv, i sve dok se ne namiri, prenosi se s koljena na koljena, na nove generacije.

Dakle, jedino  rješenje je suočavanje s problemom i sa istinom.

Da, dužan sam. Ovršenik sam!! 

Kako pronaći kvalitetno rješenje da se iz toga izvučemo ja i moja obitelj?

Možda ste nekom bili jamac pa ste zaboravili, ili ste podigli potrošački ili neki drugi kratkoročni kredit, a onda ste iznenada ostali bez primanja, bez posla, iznenadila vas je bolest, neka obiteljska ili druga nezgoda, a obveze rastu nemilosrdno što neminovno dovodi do ovršnog postupka. 

Tad je već kasno za pronalaženje rješenja jer gotovo da ne postoji čarobni štapić koji bi zaustavio proces provedbe ovrhe kad jednom krene.

Zato nemojte zakopavati glavu u pijesak poput noja, ne želeći  reagirati na pristiglu poštu smatrajući da je bolje rješenje poštu ne primiti. 

Nije!  Problem neće biti manji ako ga ignorirate.  

Ali će sigurno biti puno veći ako rješenje koje niste primili postane pravomoćno, jer samim tim ovrha ide odmah u provedbu, bez odgode.

Za početak pokušajte sami sa sobom raščistiti; Nemate se  čega sramiti, to se jednostavno  događa  gotovo svima.

Splet okolnosti takav je da je svima loše. 

Niste krivi ako glavni dužnik nije mogao ili nije želio plaćati. 

Niste krivi ako ste ostali bez plaće a potom i bez posla. 

Niste krivi ako ste oboljeli, ako je tvrtka u kojoj ste zaposleni u blokadi. 

Niste vi krivi!!! NI SLUČAJNO NEMOJTE DIZATI RUKU NA SEBE I POKUŠATI SI ODUZETI ŽIVOT!!! 

Ali vi ste odgovorni za sebe I svoju obitelj, i dužni ste poduzeti sve mjere da se zaštitite, i da si pomognete, kako bi posljedice svega toga bile manje i lakše prebrodive. 

Morate naučiti živjeti s dugom i sa ovrhama, i naučiti preživjeti.

Život je skup, obaveze svakim danom sve veće. Čak I kad ste uredni u plaćanju neko vrijeme, može vam se dogoditi da vam iznenada primanja budu znatno ispod osnovne razine preživljavanja. U tom trenutku sve se odjednom  počne kotrljati nizbrdo, dug odjednom dospijeva na naplatu zbog raskida ugovora,  a tada već počinjete vapiti u pomoć.

Kamo i kako krenuti? Kome se obratiti?

Odvjetnička pomoć je skupa, za što ako ste u blokadi vrlo teško možete osigurati sredstva. 

Osiguranje besplatne pravne pomoći teško je osigurati  ako još uvijek imate imovinu. Iako je blokirana, vi ste još uvijek primatelj visoke plaće, imate imovinu koja je vrijedna, i za koju snosite troškove, ali ju ne možete koristiti. 

Ostajete prepušteni sami sebi.   

Koji je prvi korak koji morate poduzeti?

1.   Obavezno primate svu prispjelu poštu! 

2.   Ako ste dobili račun za struju, vodu, plin, koji ne možete trenutno u cijelosti platiti, napišite zamolbu za obročno plaćanje, ili plaćanje s odgodom. Napisati možete i svojom rukom,  pa prijedlog sa vašom mogućnosti plaćanja pošaljite na fax ili  e-mail koji je naznačen u računu.  Svaka od ovih institucija uglavnom prihvaća zamolbu za odgodu ili obročno plaćanje, uz kvalitetno obrazloženje.   No zahtjev morate poslati na vrijeme, ne kad je već došlo upozorenje za isključenje. Ukoliko u susjedstvu imate stare ljude, bake i djedove koji se ne snalaze, pomozite im. Napišite im takvu zamolbu i pošaljite umjesto njih. 

3.   Ustavni sud donio je rješenje kojim je riješio da je protuustavno iskapčanje vode, struje, plina.  Da bi se izvršilo iskapčanje,  prvo moraju poslati opomenu, zatim u slučaju neplaćanja podići tužbu, odnosno prijedlog za ovrhu, pa kad dobiju spor, tada mogu iskopčati. No ovo je skup proces koji se ne isplati. Daleko povoljnije je zamoliti ih pismeno da  plaćate dospjeli dug u obrocima, te se kroz kraće vrijeme dug brzo podmiri uz malo  više odricanja.  Također možete platiti dio, pa kad skupite novac opet dio, i neće doći do iskapčanja. Kad dođe do iskapčanja, troškovi su daleko veći i teško će vam biti sve podmiriti jer se troškovi povećavaju za kamatu, za pokretanje ovršnog postupka, troškove njihovog odvjetnika i sl. a time se dug rapidno povećava.  Dakle, reagirajte prije.

4.   Ako vam je došla tužba za neki postupak koji se protiv vas vodi u parnici, uz dokumentaciju, također ju svakako morate primiti jer je to jedini način da pobijete navode iz tužbe i tužbenog zahtjeva.  U protivnom, slijedi vam Presuda zbog ogluhe ukoliko se niste na navode iz tužbe očitovali u roku od 30 dana.  Odgovor na tužbu možete dati i sami.  Nigdje nije propisana forma, bitni su osnovni podaci i poštivanje rokova.  Kasnije možete uključiti odvjetnika i tako si smanjiti troškove, međutim ako se dovoljno snalazite, niste preplašeni i dovoljno ste odvažni da se upustite u proučavanje zakona,  možete se po zakonu zastupati i sami. Tužitelj, tuženi, osnovni podaci i adresa, uz vaš opis događaja i razloga zašto tužitelj nije u pravu,  osnovni su dijelovi odgovora na tužbu. Tada postupak ide u parnicu i dužni ste pribaviti dokaze kojima osporavate pravo tužitelja.  Na tužitelju bi trebao biti teret dokaza, pa ako vas bespredmetno tuži, u mogućnosti ste  dokazati svoje pravo, a postupak se može obustaviti I tužba odbiti već na prvom ročištu ako kvalitetno obrazložite i priložite dokaze kojim pobijate tužbene navode.

5.   U slučaju da ime, prezime, adresa, ne odgovara vašoj adresi, ali ime da, ili je vaša adresa u međuvremenu promijenjena, ne vraćajte poštu. Nikad ju ne vraćajte.  Preuzmite poštu  i u odgovoru navedite da je adresa promijenjena prije puno godina te da šalju pismena na točnu adresu, u protivnom, ako odbijate primiti poštu, Policija će pokrenuti istragu zbog utvrđenja adrese. ili će vam svejedno Sud donijeti presudu zbog ogluhe, koja objavom na oglasnoj ploči postaje pravomoćna jer ju niste primili i niste se niste žalili,  i kreće se u ovršni postupak, a tada u žalbenom postupku dugi niz godina morate dokazivati da suprotna strana nije u pravu. U međuvremena – ovrha traje.  Tad već morate uključiti i odvjetnika jer je postupak daleko složeniji, troškovi su znatno veći, a postupak puno duži i neizvjestan. To vam ne treba.

6.   Na temelju javnobilježnički ovjerene ovršne isprave (ugovor, solemnizirana isprava), na temelju pravomoćne ovršne presude (presuda, rješenje, sudski sporazum), ili na temelju vjerodostojne isprave (račun, izjava, potvrda i dr.), pokreće se Prijedlog za ovrhu.  Na temelju Prijedloga, sud donosi Rješenje koje dostavlja strankama radi podnošenja žalbe. Žalba se podnosi u roku 8 dana. Rokovi  se moraju poštovati. Također svakako treba paziti na podatke iz Prijedloga za ovrhu. Provjerite rokove,  k.č., broj ugovora, sporazuma, sve navode iz Prijedloga za ovrhu, svaka riječ je bitna jer se događaju brojne zabune, ali morate ih istaknuti.  Uz prijedlog za ovrhu na nekretninama mora biti priložena pravomoćna ovršna isprava sa klauzulom pravomoćnosti, i z.k. izvadak koji dokazuje da je nekretnina vaša.  Ako se već vodi jedan ovršni postupak i to zbog iste tražbine, a ovrhovoditelj je pokrenuo novi jer je prethodni navodno nenaplativ, prvi se mora obustaviti.  Ovršenik ima po zakonu pravo izabrati predmet na kojem  je za njega ovrha povoljnija, pa i to možete ponuditi Podneskom. Ponudite ovrhu na predmetu koji je najmanje bolan za vas, ako taj predmet može svojom vrijednošću namiriti tražbinu ovrhovoditelja. No sve to morate istaknuti.  Uzalud je što vi samo  pričate da nešto nije bilo po zakonu, ako to niste napisali, i poslali sucu koji predmet vodi. Iz prakse znamo da se događa svašta. Provodi se ovrha sa krivom adresom ovršenika, sa krivom z.k. česticom nekretnine, sa krivo navedenim Sporazumom koji se uopće ne odnosi na ovršenika. Vode se postupci gdje su tužitelji osobe koje nisu ovlaštene voditi ovrhu, pa nisu aktivno legitimirane. Vode se  postupci  protiv osobe koja uopće nije dužnik, i dr. Na sve to treba paziti jer je to možda rješenje vašeg problema.  I sve to, ako ste uočili,  treba napisati i poslati u žalbi. Žalbu također imate pravo poslati sami.  Žalbu pobijate u cijelosti, ili u dijelu u kojem pobijate navode ovrhovoditelja. Žalbi prilažete i dokaze kojim svoje navode dokazujete.  Podnosi se Sudu koji je donio Rješenje o ovrsi, u tri primjerka.  U žalbi možete istaknuti sve navode koji su u vašu korist: ako ste dug podmirili, ako dug nije vaš,  ako dug nije dospio, ako niste dobili Rješenje pa niste prethodno mogli uložiti žalbu, ako je kriva adresa i slično.  U žalbi morate istaknuti i zastaru, ukoliko je do nje došlo.  Za sve obveze po računima, odnosno obveze koje dospijevaju obročno, i za komunalne obveze, zastara je pokretanja ovršnog postupka i potraživanja – tri godine.  Zastara na potraživanja iz ugovora s bankama i drugih ugovora je pet godina.  Na sve sudske sporazume, nagodbe, ovršne isprave, zastara nastupa nakon isteka roka od deset godina. Zastara prava također nastupa za deset godina, pa se nakon isteka od deset godina, ako istaknete zastaru prava, ne bi smjela voditi ovrha.  Sud ne pazi na zastaru po službenoj dužnosti, pa ju morate istaknuti sami.

7.   Na žalbu uvijek imate pravo. Čak i ako rješenje niste dobili.  Ukoliko su vam blokirani žiro računi, a rješenje niste dobili, prvo morate otići u FINU, i zatražiti informaciju tko vas je blokirao, u kojem iznosu i koji je broj ovrhe. Imate pravo dobiti presliku Rješenja, i na to rješenje imate pravo žalbe.  Rok je osam dana od dana preuzimanja rješenja. Žalba se ne podnosi FINI  nego sudu odnosno javnom bilježniku  koji je Rješenje o ovrsi donio i poslao FINI.  FINA  je samo provoditelj sudskih odluka, i provoditelj naplate sredstava po zadužnicama i mjenicama, koje ste vi izdali pa prigovaranjem u Fini, i ljutnjom, gubite vrijeme koje vam je veoma dragocjeno.  Ukoliko se radi o zlouporabi mjenice ili zadužnice, tada vi morate reagirati tužbom protiv ovrhovoditelja, ili protuovrhom ako za to imate osnova.  U ovršnom postupku primjenjuju se odredbe parničnog postupka, pa sve što imate pravo istaknuti i dokazati u parničnom postupku, možete i u ovršnom, tako i protutužbu u istom predmetu.  Žalbu odmah napišite i dostavite Naslovnom sudu.  U Žalbi možete zatražiti i odgodu ovrhe do donošenja rješenja po žalbi, ako za to postoje opravdani razlozi, ili ako ste već prethodno uložili pravni lijek. Odgodu možete i zatražiti ako ste podnijeli Reviziju, tužbu za stavljanje izvan snage javnobilježničkog akta na kojem se temelji ovrha, tužbu za ništetnost nekog akta (ugovora) i sl.  Po trenutno važećem zakonu, žalba ne odgađa provedbu ovrhe na novčanim sredstvima, pa dok se žalba riješi vaša će sredstva biti na posebnom računu u FINI. Ukoliko se niste uspjeli izboriti za odgodu, tada imate mogućnost protuovrhom povratiti svoja sredstva.  Puno je bolji, i u praksi učinkovitiji način – pregovarati sa ovrhovovoditeljem direktno.  Dakle, ako je došlo do povrede, neosnovane ili prekomjerne ovrhe i za to imate dokaze,  pa čak i ako nemate takvih dokaza, ali imate opravdan razlog zbog kojeg ste došli u problem, obratite se ovrhovoditelju sa zamolbom da vam reprogramira dug, otpiše dio kamate, i omogući obročno plaćanje.  American, Diners, Banke, često odobravaju reprogram, samo im morate predložiti kvalitetan prijedlog i morate ga se držati.  Osim toga, može neki vaš član obitelj  ili neka treća osoba  predložiti ovrhovoditelju odnosno vjerovniku da preuzme dug. U tom slučaju vjerovnici imaju mogućnost otpisa većeg dijela kamata, odobrenje kredita na duži rok, i slično, jer se radi o novom dužniku pa im propisi to olakšavaju. No, opet morate ponuditi kvalitetan prijedlog. Također možete zatražiti ovrhovoditelja da odgodi ovrhu do rješavanja vaše žalbe, do prodaje nekretnine koju želite prodati sami i slično.  Znači postoji način rješavanja problema za one koji su se našli u nevolji, Banke znaju i hoće prihvatiti takve prijedloge, samo ih nemojte zlorabiti pa ih koristiti isključivo zbog odugovlačenja postupka jer će vam nakon toga, biti samo još gore. Ako vam odobre rješavanje problema reprogramom, pokušajte svim svojim snagama usredotočiti se na to da ga i podmirujete, vjerujte, uspijeva, a puno je bezbolnije od provođenja ovrhe.

8.   Ukoliko ništa od ovog nije uspjelo, i ovrha se nastavlja na novčanim sredstvima ili na nekretnini, morate pokušati koristiti druge pravne lijekove i zakonske mogućnosti. U FINI otvorite zaštićeni račun.  Tada se po tom računu smije  s vaše plaće ili mirovine obustavljati samo 1/3 plaće.  Čak i ukoliko ste dali suglasnost u Ugovoru koji ste potpisali da odobravate da se obustava vrši na cijeloj plaći,  obustava se može vršiti samo na 1/3 dijela plaće, nikako ne više.  Odredbe, na koje niste pazili, a potpisali ste ih u neznanju, možete tražiti tužbom da se stave izvan snage. Za ovrhe koje su ovrhovoditelji zlorabili po vašim izdanim mjenicama i zadužnicama, ako je jamstvo po njima već ispunjeno, a rok protekao, morat ćete zatražiti ništavost. Isto tako za lihvarske Ugovore o kreditu, i druge ovršne dokumente. Sve što se događa nezakonito i na vašu štetu, morat ćete  rješavati tužbom. Nema čarobnog štapića kojim se problem može riješiti, osim ako se ovrha provodi na nedužniku, ili ako je već dug podmiren. Sve drugo, traje.  U slučaju tužbi koje se pokreću radi sprječavanja ovrhe na nekretnini iz opravdanog razloga, možete zabilježiti spor u zemljišnim knjigama. U zemljišno knjižnom odjelu, a i na internetu,  imate gotove obrasce za zabilježbe spora,  koje ispunite svojim  podacima i podacima o nekretnini,  i uz primjer tužbe koja mora biti ovjerena u Pisarnici Općinskog suda,  zabilježite spor za vrijeme dok traje pred Sudom. Da biste zabilježili zabilježbu spora, mora se ticati predmetne nekretnine na koju se spor bilježi, i morate dokazati svoj pravni interes.

9.   Osim toga, ukoliko ste u braku, zajednička imovina je bračna stečevina, ako nije nekim drugim ugovorom drugačije ugovoreno. Temeljem bračne stečevine, čak i ako nekretnina ne glasi na bračnog druga, on ima pravo na svoju polovinu i može ustati tužbom za zaštitu svojih prava.  Ukoliko se radi o bračnoj stečevini, drugi bračni partner nije smio založiti nekretninu bez njegovog pristanka, i to se može osporavati tužbom, te tražiti da se njegova polovina izuzme od prodaje, odnosno da se namiri njezina vrijednost oštećenom bračnom partneru.  Uvjet je naravno da bračni partner nije solidarni jamac u kreditnom odnosu. 

10.   Ukoliko ste bili ili jeste jamac u postupku, imate pravo na regresnu tužbu. Tužbom možete tražiti povrat uplaćenih sredstava, a uz jednak postupak kao u točki 9. možete zabilježiti zabilježbu spora na nekretnini glavnog dužnika, i tražiti namirenje.  Bez obzira što po ovršnom zakonu Banka može naplaćivati dug od svih sudionika, bez razlike bio to glavni dužnik ili jamac, Banka je prvo dužna pozvati glavnog dužnika na plaćanje, i obavještavati jamca o stanju duga, o podmirenim  ili nepodmirenim obvezama od strane glavnog dužnika. Na poziv jamca,  Banka je dužna  pokrenuti ovršne postupke nad  imovinom i nekretninama koje pripadaju glavnom dužniku, a radi naplate duga, i to u roku od 30 dana od dana kad je jamac pozvao da se pokrene naplata, i o tome obavijestiti jamca. Ukoliko to Banka ne učini, krši odredbe Zakona o obveznim odnosima, a što je jedan od uvjeta propisanih zakonom koji omogućuju da se jamca i  oslobodi obaveze.  No i tu morate reagirati, i sami pisati, podnositi tužbe….

11.   Banka se ne smije naplaćivati u iznosima većim od potraživanja, niti po novom Ovršnom zakonu smije prodavati nekretninu za iznos manji od polovine njene vrijednosti.  U Ovršnom zakonu koji je stupio na snagu 15.10.2012. godine propisane su i odredbe i slučajevi u kojima se ovrhe i obustavljaju, ukoliko nisu dovršene do 15.01.2013. godine, ili ukoliko ovrhovoditelj nije stavio Prijedlog za nastavak ovrhe.   Ovrhe se provode po onom zakonu koji je bio na snazi u trenutku donošenja Rješenja o ovrsi. Na to pazite, jer vam tu zakon može i pogodovati, ako svi drugi pokušaji padnu u vodu.  Redovno kontrolirajte stanje sudskog spisa i pratite što se događa na sudu. To je za vas veoma bitno, pa čak i ukoliko ste opunomoćili odvjetnika, kontrolirajte što se događa.  Ako vam je nekretnina i došla na javnu dražbu, i stalo vam je do nje, nemojte očajavati. Pokušajte mirno i pribrano sagledati sve crne a i one druge strane, i riješiti problem tako da ne završite na ulici. Osim eventualnog dogovora sa ovrhovoditeljem, koji u praksi baš i ne funkcionira, i eventualnog preuzimanja duga neke druge fizičke ili pravne osobe (ovo prolazi ukoliko ta druga osoba ima bonitet, i ukoliko Banka ne misli da se radi o podvali),  tada vam preostaje da se pripremite za dražbu. Kako god teško bilo, pokušajte prodati sami nekretninu prije nego li dođe do dražbe, jer nakon toga vam ju više nitko neće kupiti. Da biste u tome uspjeli, morate imati Pismo namjere banke, uz koje uvjete će brisati svoje založno pravo i zabilježbu ovrhe.  Tu se s bankama da pregovarati, pa pokušajte biti odrješiti, ponudite rješenje. Svima je stalo do rješenja, i vjerujte,  ukoliko zaista imate kupca, Banka će pristati i na otpis zateznih kamata, samo da se namiri.  No ako u tome ne uspijete pa se dražba ipak provodi, najčešće nitko ne kupuje nekretninu na prvom ročištu. Ako se ovrha provodi po starom Ovršnom zakonu, tada  je mogućnost da se nekretnina otkupi za 1/3 vrijednosti, no vi kao ovršenik ne možete sudjelovati u postupku kupnje, već to mora učiniti netko drugi, vaša osoba od povjerenja i kupiti kuću ili poslovni prostor na svoje ime.  Uvjet je naravno da se na dražbi ne izlicitira daleko veća cijena od stvarne, već da se nekretnina kupi pod onim uvjetima pod kojima bi je kupio i ovrhovoditelj.  Ako se ipak dogodi da na dražbi bude neki drugi kupac, a netko vaš je platio jamčevinu i sudjeluje u kupnji, tada  nek licitira do visoke cijene, pa će bar tako povisiti vrijednost nekretnine koju kupuje kupac koji sudjeluje na dražbi, i  cijenu koju temeljem rješenja o dosudi nekretnine mora platiti.  Ukoliko ste dug prema Banci platili, i to u značajnom iznosu, svakako to morate istaknuti, a protiv Banke  ili drugog ovrhovoditelja  možete pokrenuti protuovrhu radi povrata uplaćenog. U slučajevima kada je prodajna cijena nekretnine daleko veća od iznosa duga, kupac vam mora isplatiti razliku  između prodajne cijene nekretnine i duga,  na vaš račun, u suprotnom prodaja nije valjana. 

12. Treća osoba koja ima svoj pravni interes također može pokrenuti parnicu da je ovrha nedopuštena. To može biti član obitelji koji je uložio sredstva u kuću u kojoj živi s vama, poslovni partner, i slično.  Tužba da je ovrha nedopuštena ne odgađa ovrhu, pa ukoliko je neosnovana s njom samo dobivate vrijeme, ali vam se povećavaju i troškovi. Međutim, treća osoba može Prijedlogom zatražiti da se ovrha odgodi do donošenja odluke po njezinoj tužbi. 

13.  Ukoliko ste na crnoj listi, nemate plaće, nemate boniteta, nemate mogućnost vraćati kredit, zamolite vjerovnika da vam neko vrijeme zamrzne obveze (glavnicu i kamatu)  prije nego li dođe do ovršnog postupka. To je najbolje rješenje, jer tako izbjevate mukotrpni proces prisilne naplate.

14.   Upamtite, svaki je problem lakše riješiti dok je svjež. Nemojte ga izbjegavati, nemojte izbjegavati preuzimati poštu, nemojte zatvarati oči pred dugom koji imate, problem neće biti manji. Ukoliko dug postoji, (pa čak i ako ne postoji ali vas za njega terete) prva stvar koju morate učiniti je pokušati pregovarati.  Uz kvalitetan prijedlog, uz razumno razlaganje, i uvjerenje kako ponuđeno možete ispuniti, vjerovnik će radije načiniti reprogram ili razmotriti ponuđeno.  Već u samom startu zamolite rođake da vam pomognu i oni ponude preuzimanje obveze, biti će lakše, ali morate biti korektni prema njima i ispunjavati obveze nakon što vam pomognu.

15. Jednaka je stvar i sa obvezama iz leasinga.  Puno je povoljnije da netko vaš preuzme leasing, ili otplati jednokratno vozilo, nego da posuđujete sredstva kod Kreditnih ureda, koji su, sad je već dobro poznato, godinama osiromašavali Hrvate lihvarskim ugovorima i prisilnim otimanjem imovine.

16.  Nemojte posuđivati novac kod sumnjivih i nepoznatih zajmodavaca. Kreditni uredi koji ne posjeduju dozvole za posredovanje u kreditiranju građana, nisu ovlašteni za financiranje. U svakom slučaju, prema važećim zakonima, novac se ne smije isplaćivati u kreditnim uredima, već isključivo u financijskim institucijama koje su za to ovlaštene.  Samim tim i  djelovanje takvih kreditnih ureda je  krajnje nepoštenih  namjera.  Ukoliko ste to već učinili, a isti ne žele pregovarati, i ne pristaju na bilo kakav dogovor,  već vas pljačkaju lihvarskom kamatom, i ukoliko ni sami niste bili svjesni što ste učinili potpisom takvog ugovora, imate dvije opcije. Prva je podići tužbu za ništavost Ugovora o kreditu, a druga je prijaviti takav Kreditni ured nadležnim tijelima MUP-a i Ministarstva financija.  Vjerujte, patnja neće stati ako ju ignoriramo, a problem se neće riješiti ako ga prepustimo drugom na rješavanje. Može se samo trenutno ublažiti. Nitko umjesto vas ne može sudjelovati u kaznenom postupku kojim dokazujete da ste oštećeni kaznenim djelom, i nitko ne može preuzeti na sebe negativne strane dokazivanja vašeg prava. To morate vi sami. Morate  biti odlučni i čvrsti, a Udruge su tu da vam pomognu i prate vas svojim savjetom, čvrstinom, zaštitom.

17.  Na kraju, borite se za sebe! To je vaše pravo. Borba nije samo na ulici, protestiranjem, borba je isticanjem nepravilnosti, nezakonitosti, pregovaranje s ovrhovoditeljima, dogovor s obitelji, pronalaženje drugih mogućnosti financiranja, drugi posao i slično.  Nitko nije ovlašten držati radnike bez plaće, ne plaćati svoje obveze prema Državi i slično pa tako ni vaš poslodavac.  Ukoliko ste oštećeni time što vama nisu platili vaša potraživanja pa ste stoga dospjeli u probleme, nemojte štedjeti svojeg dužnika. Pokrenite procese naplate, zakonskim putem tražite svoj novac, tražite svoju plaću. U sudskim postupcima koje vodite, a nemate sredstava za sudsku pristojbu, imate pravo zatražiti da vas se oslobodi od plaćanja sudske pristojbe.

Tek primjenom Ustava i  zaštite  ustavnih prava u praksi, primjenom Konvencija i OUN Deklaracije,  100% borbom  svih građana Republike Hrvatske protiv korupcije i nepotizma,  žurnom promjenom trenutnog stanja uz sankcioniranje pravne nejednakosti u sudskoj praksi, uz nužne promjene postojećih zakona koji se provode  na štetu ovršenika,  može se očekivati  socijalno-pravna država u kojoj će građani biti nasmiješeni, orni za posao i s vjerom u budućnost.

Od ovakvih ugovora bježite, jer oni vam nose potpunu PROPAST!